• Governu unidade nasional hetan tomada-de-pose

Home » Anúnsiu » Governu unidade nasional hetan tomada-de-pose Imprime pájina

Governu unidade nasional hetan tomada-de-pose

tomada_de_posse

Presidente Timor-Leste, Taur Matan Ruak, horiseik dia 16 Fevereiru 2015, fo posse ba VI Governu Konstitusional – Governu Unidade Nasional, ne’ebé lidera husi Dr. Rui Maria de Araújo, hodi troka Primeiru Ministru uluk no herói nasional, Kay Rala Xanana Gusmão, ne’ebé sei asume nia kargu foun hanesan Ministru Planemanetu no Investimentu Estratéjiku. Estrutura foun ida ne’e inklui Ministru sira nain sanulu-resin-ida, Vice Ministru sira nain sanulu-resin-ida no Sekretaria Estadu sira nain sanulu. Nune’e total membru governu foun hamutuk tolunulu-resin-walu, redusaun ida bo’ot tebes husi total membru governu limanulu-resin-lima iha V Governu Konstitusional.

Seremona refere hahú ho Misa Santa ba membru governu foun, ne’ebé selebra husi Bispo Basílio iha Katedral Dili iha Sigunda dadér. Seremónia tomada-de-posse realiza iha Sigunda lorokraik iha “Salão Nobre” Presidensial, Lahane, Díli.
Primeiru Ministru Rui Maria de Araújo, iha ninia diskursu, hateten formasaun VI Governu hanesan “lójika pragmátika ida hodi serví interese nasional”. Nia hatutan tan katak liu husi unidade nasional maka, ema hotu, maske iha konviksaun polítika oin-oin, “halibur hakaran, esperiênsia no badaen hodi rezolve dezafiu sira nasaun hasoru”. Nia fo hanoin katak iha 1984 Kay Rala Xanana Gusmão hili polítika unidade nasional hanesan estratéjia xave ida hodi liberata Pátria. Agora, nia dehan, historia repete fila fali no tempu to’o ona atu ita “konverge idea, polítika, asaun no prioridade sira iha kauza komun ida hodi konsolida no dezenvolve Timor-Leste”.

Nia rekoiñese katak Timor-Leste alkansa ona progresu signifikativu barak iha tinan sanulu-resin-tolu nia laran, maibe iha buat barak maka presiza atu halo tan. Governu foun ida ne’e, nia dehan, sei foka liu ba iha “prestasaun servisu ne’ebé diak no hadiak kualidade obras sira ho maneira ida efeisiente, efikás no responsável”.

Nia mos rekoiñese katak dezafiu ne’ebé tantu nia governu no mos governu sira seluk sei hasoru maka oinsa “hatán ba  nesesidade sira jerasaun agora nian no iha tempu hanesan mos kria solusaun sira tempu-naruk ba jerasaun sira futuru”.

Liu husi haforsa fali lema três mosqueteiros nian “um por todos e todos por um” ba ninia ekipa, Primeiru Ministru foun ne’e asegura katak “hamutuk ita bele halo diak liu tan